Srpska dijaspora spada među najdarežljivije i među prvih deset je u svetu po doznakama koje šalje u maticu, izjavila je danas direktorka Kancelarije Vlade Srbije za dijasporu i Srbe u regionu dr Slavka Drašković dodajući da je prema podacima Narodne banke Srbije u prvih šest do osam meseci u Srbiju stiglo oko 1,5 milijardi evra preko deviznih doznaka.U prvih šest do osam meseci ove godine, prema podacima Narodne banke Srbije, stiglo je oko 1,5 milijarde evra, odnosno oko dve milijarde dolara, međutim ne mogu da se izmere i svi neformalni kanali kojima novac pristiže u zemlju.
Srpska dijaspora spada među najdarežljivije i među prvih deset je u svetu po doznakama koje šalje u maticu, izjavila je danas direktorka Kancelarije Vlade Srbije za dijasporu i Srbe u regionu dr Slavka Drašković dodajući da je prema podacima Narodne banke Srbije u prvih šest do osam meseci u Srbiju stiglo oko 1,5 milijardi evra preko deviznih doznaka.
''U prvih šest do osam meseci ove godine, prema podacima Narodne banke Srbije, stiglo je oko 1,5 milijarde evra, odnosno oko dve milijarde dolara, međutim ne mogu da se izmere i svi neformalni kanali kojima novac pristiže u zemlju'', rekla je Tanjugu Drašković.
Ona navodi da prema podacima Svetske banke, koja je pokušala da izmeri i neformalne kanale, godišnje u Srbiju stigne oko 5,5 do 5,6 milijardi dolara.
Ukazujući da može da se računa da neformalnim kanalima stiže čak možda i duplo više novca, ona je istakla da, zavisno da li se računa formalno ili neformalno pristizanje sredstava, 10, pa čak i do 20 odsto bruto nacionalnog proizvoda čine doznake iz dijaspore.
Prema njenim rečima, doznake ne samo da pomažu likvidnost privrede nego predstavljaju novac koji nikad nije zakazao bez obzira kakva je kriza u svetu.
''Dijaspora nikada sa svojim doznakama nije zakazala. Ona šalje svojim rođacima, prijateljima i smatra se da oko 11 odsto građana Srbije, ono što se zna i što ide formalnim kanalima, dobija pomoć iz inistranstva'', rekla je dr Slavka Drašković.
Kako je istakla, doznake su najstabilniji izvor prihoda za Srbiju koja se nalazi na osmom mestu u svetu poredeći ono što se dobija od dijaspore u odnosu na bruto nacionalni proizvod.
Ona je navela i da je bitno da se novac koji stiže iz dijaspore stavi pod kontrolu i da ide normalnim, legalnim, tokovima, a ne da se ''prenosi po džepovima, kamionima''.
Prema njenim rečima, neophodno je da novac uđe legalnim putem ne samo zbog države i potrebe da se zna šta i kako dolazi, nego i radi normalnog funkcionisanja privrede.
''Zato je Kancelarija Vlade Srbije za dijasporu i Srbe u regionu potpisala specijalni protokol sa državnom bankom Privrednom bankom Beograd koja je ponudila specijalne uslove za sve investicije i promet sa dijasporom i uopšte sa inostranstvom'', rekla je Drašković, dodajući da se tim protokolom obezbeđuje protok novca bez ikakve provizije.
Međutim, dok smo po doznakama na osmom mestu u svetu, kada su u pitanju investicije srpske dijaspore u maticu Srbija se nalazi na začelju, kaže direktorka Kancelarije Vlade Srbije za dijasporu i Srbe u regionu i dodaje da su investicije uvek stizale slabije.
Dok je u drugim zemljama odnos investiranja i doznaka 50 prema 50, to u Srbiji nije slučaj te podaci govore da kapital koji stiže iz dijaspore ima odnos 90 odsto za doznake prema 10 odsto za investicije, rekla je Drašković.
"Moramo da povećamo investiranje. Zamislite da su i investicije u istom iznosu kao i doznake što može da se očekuje od dijaspore jer ima kapacitet'', rekla je Drašković i dodala da prvo treba da se stvore odgovarajući uslovi i da se investiciona klima promeni.
Navodeći da je to upravo ono što Vlada Srbije i Kancelarija rade, ona je istakla da se upravo radi na projektu ''Zaposlimo Srbiju'' uz pomoć dijaspore.